PAGE CULTURELLE BASHI: OBUKO ERHI MILALA OMU ISHANJA LY’ABASHI. OHABA AHA ARHENGA N’AHA ALI ANAHABE N’AHA AJA: E BANYALWIZI WE!

Article en progression attendant vos contributions. Emyanzi y’obûko: Mastaki anadosize larha enganiro y’Abanyalwizi , larha amushuza oku arhayimanyiri. Lero amadokeza omu cigamba c’Abanyalwizi bamamubwira ntya: 

« Amango bene Namuhoye, abami barhegaga e Lwindi, oyo Nnina afira omu njira  e Burhinyi. Munzihirwa adesire oku abali aha ka bamubisha, n’abalijirihimva balerha enyâma balira oku cicaniro. Eyo nyama y’oku cicaniro yoyadwirhe amazino maguma g’ emilala  erhi bûko e Bushi ntya: Abayiyocagya, bayirikwa Banyamoca, aba ebihungu byayishamulaga, mpu bo Bahungwè, abayibohaga omu lwizi, baderhwa Banyalwizi, abasigalaga aha kaburi, bayirikwa Barhana … »

Barhadesire Abanyamahanzi, Abanjoga, Ababofa, Abaciko, Abalinja, Abarhungu, Abanyamungere, Abanyiganda , Abalumbu, Abanyintu, Abanyacirula, Ababewa n’eyindi milala ,wankengeza: les clans au pays des Bashi (Banyabungo) Extrait Vol III (1922); Cf. La Revue « CONGO » Tome 1, pp 337-352.

Les préfixes Ba, Banya, Bene, mis au début du clan ou d’un peuple signifient « gens de….. »,  » enfants de ».

Le nom du clan est parfois celui de l’ancêtre qui le fonda; le plus souvent c’est son surnom ou celui de ses premiers descendants. Exemple Kaciko donna son nom au Baciko, Namuhoye fonda les Banyamwoca de son fils Mwocha, ceux qui ont rôti la viande. Rappelez-moi, s’il vous plaît les autres clans chez les  Bashi. Les enfants des villes risquent de se marier dans la même famille du clan d’appartenance. Cela se répétant créerait des consanguinités  génétiquement dangereuses.

Nani namadosa Fidèle Buhola amampa oku myanzi wa!

I. ABANYALWIZI MULALA MUNENE

I.1. ABAKULA EMBERE BABO N’ABAHALI ENE 2019

Oyandisire eyi myanzi n’obusagasi . «  Nie Heri BALENGEKE Fidèle mwene Zagabe ; nyâma M’Kahuranyi. Zagabe mwene Zashurhwa, mwene Buhola, mwene Mutarushwa, mwene Namukoma, mwene Mutakomwa gwa Lunyenywe. E Lulonge yo mburhirwa omu lugo lunene groupement Irongo omu Bugweshe, Territoire y’e WALUNGU. Nani ngwerhe abana : Amani François, Murhabazi Amos, Munguashuza Anne-Marie, Anipa Venantia.

Narhondêraga narhanya kuli ogu mulala gwirhu hali myaka irhanu. Nalezirwe n’Abanyalwizi. Bali ba bushiru na ba kuganîra. Bakanyereka bene wirhu baguma baguma, bambwira n’akalamo balamaga.

Erhi najaga ahamwa Mulengandagu, rhwanalegerera rhwaganira ciru nanayibagira bwaja eka. Oyu mudahwa Padiri Matabaro Chubaka naye amayemera oku antabala ayandike eyi myanzi ayushule n’eyindi ayihire oku hyuma-nshongêza (Ordinateur). Rhwenaye rhuyandisirage obwo. Mashi murhugwase. Kugenda mugenda, mubwire bene wirhu bali e Burhinyi, e Luhwinja, e Ninja, e Kalonge, e Bufulero, mashi nabo barhugwase okumanyisa abakulambere birhu. Ntaco cakarhuma rhwacibêrula ».

I. 2. AKALAMO –OBUSHAJA N’EMIKOLO YABO

E Buhaya, e Ngweshe, e Kaziba n’e Luhwinja na Burhinyi, baderhwa BANYALWIZI ;

E Ninja n’Ekalonge, baderhwa BENE NABYASI ;

E Bufulero babaderhe BASHALE

Ogu mulala, nka eyindi milala na ngasi bûko e Bushi, barhengaga e Lwindi. Babaderha Banyalwizi bulya amango g’olubungo kurhenga e Lwwindi aha bali omu ntondo z’e Burhinyi, bulya bali ba misi  na ba bushiru  na benge omu kukola, babarhuma mpu bagend’ilerha ebi bayocamwo olwina, balerha olwizi bayocamwo olwina banabohamwo emijoco. Lero babaderha mpu : BANYALWIZI ABO

Abantu erhi baluga barhabêra haguma, nk’oku binali ene , barhenganakwo, baguma basigala e Burhinyi, abandi baja e Luhwinja, abandi e Ninja, abandi e Buhaya yo Kabare. Na ngasi muguma emunda ajire, arhayibagiraga benewabo. Bagenderire okuyish’ilamusanya; okubalamirana, bulya bali bagwerhe obuzigire n’obusime kuli bene wabo.

Abajaga e BUHAYA, mukulu wabo ye NNENGUKU: Aburha Lunyenywe . Lunyenywe aburha Lwenya; Lunyenywe na Lwenya bo bajire e Bugweshe, erhi baba barhunzi.  Barhimbulaga amagerha, , ebirhale, orhugera, engolo. Emunda bajire bagera bayigiriza abandi oburhunzi, bulya embere banji barhayishigi oburhali bushwesi n’obuhinzi. Bakazagirhenga e Bushi bahike e Buganda n’amagulu bulya engalè zirhalizicija eno mwirhu. Bakag’ija e Cisaro, yo bakag’igulira amagerha.

Abana babo nabo bayiga oburhunzi, banji rhucimanyire bakag’irhimbûla enkafu, ebibuzi, empene, empu n’akasigiriti n’amasholo, zo or omu nfarasè. Abaharabu bakabagulira empu n’emigurha. Baharabu baguma babaga e Kabare, abandi e Kamembe, muli aba Baharabu nacibwine muguma bakaderha mpu BISANSAMA. Erhi babaga bamaguza empu n’emigurha, banaje e Ntuga omu mahanga g’e Rwanda bagule enkafu n’ebibuzi. Niene nacibwine larha akaja e Ntuga. Na akaba Zaluke acihaba e Mushenyi mumudose bulya acirhimbwire ebyo boshi na bene wabo KAHAMA, ZAGABE na NTAMUGALE. Nacibwine Rusinga, iba wa nyamashenge, arhimbula enfafu z’e Ntuga. Barhâli banyi. Ciru erhi bageraga e Buhaya: e Mumosho n’e Cirhinja, bakag’ibaderha mpu: “Balya BASHENYISHENYI abo.

Abajaga e BUGWESHE, bulya balimwo abashwesi, baja e Mushenyi ago mango erhi Kalinga ka Nyangezi ye murhambo we Mushenyi n’e Cirhundu: baburha bayushuka, bashweka, bahinga. Bulya abantu barhabêra haguma, emunda bajaga bagera erhi batwa n’amira. Baj’e KAZIBA n’abandi baja e BUFULERO n’abandi bayikira baj’e BURUNDI, ci erhi banali bakakengera benewabo n’okubabalamira. Fidèle Buhola amambwira, erhi : “Omu busagasi bwani, erhi bambwira oku BULEFU aba munyalwizi, naja ahamwage nti mmulamuse, nashangaho nnina. Ye wambwizire, anganirira nk’oku analimanyire. Ambwira oku akagiyumva ishazala KAGALE aderha oku Bene BUHOLA baba bene wabo”.

Oyo wajaga e KAZIBA ye BUDALI. Bali boshi na mwene wabo CIVUBWE. Erhi bahika e Kaziba, baburha banalera, bahinga banashweka. Civubwe wayimaga ye wajire e Bufuliru. Kwo n’okwo naye aburha engabo erhali nyi; ci omu kuja bagenda ntyo, kurhali kulibirha; ngasi aha bagezire bajire baburha n’okuyubaka. Bwo bula e Kaziba baba bashandire hoshi hoshi: e Buhebwa, e Lukubi, e Kashangà ederhwa BUDALI, e Cibanda. Manyire nti Civubwe rhugwerhe muli guno mwaka gwa 2019 e Kaziba aciba.

Abasigalaga e Bugweshe, nabo barhaberaga haguma. Bali omu bishagala-mirhundu na NGO (groupement) hanji. Ci kusimana banacisimana. NSHOKANYI, mwene Kabuka ka BUHOLA naye agenzire ashanga bene wabo e Kaziba. Ohali ene omu mwaka 2019 ye Mirindi Nshokanyi.

I. 3. NGASI AHA BAJIRE BABONEKA BALUME BA MISI BARHAYOBOHAGA

Amango abalume bacilwaga amatumu, omunyalwizi arhasigalaga n’abalume bakola barhabala. Nnancumve larha aganira (2019) kurhi bajaga e Businga bagend’ilwisa Mulere omu 1964. Mpu enfula zo bakag’ishokoza.

Okuba  rhujira groupement (lugo lunene) e Kaziba yo baderha e Budali, burhwali bwa munyalwizi bwarhumaga bamuha olwo lugo, bulya ali agwerhe engabo erhali nyi na balume ba misi. Bene BUDALI balwirire Kaziba bwenene. Co carhumaga Nnakaziba aha Budali eryo ishwa ly’e Kashangà. Eyi myanzi Fidèle Buhola ayidômaga kuli shakulwe Budali na Mulengandagu erhi ayubasire omu Rubenga. Nani nabwine Mulengandagu ayubasire omu Rubenga, erhi nakarhenga emasomo e Mwimbi, rhwe bana b’e Nyabangere rhwakalya amarakuja omu ca Rubenga (mwaka 1967 mwezi gwa 9 kuhika mwaka gwa 1969 mwezi gwa 7. Nacikaziriyahuka nayegema enkuba ahamwa n’okulusibwa na bene Mulengandagu, erhi akola ayubasire e Kaziba. Rhwene abana bage rhwakag’ija omu masomo e Budali erhi ndi omu kabiri ka C.O. oku Institut Lubaba, erhi mwalimu Lwamira amanyandisaho omu mwaka gwa 1977-1978.

E Kabare, bwo Buhaya, NNENGUKU ali mushamuka munene na murhonyi oku bwami.

E  Bugweshe, shakulwe BUHOLA ali murhonyi bwenene emwa NYANGEZI ya Ngweshe. NAMUGALI naye ali murhonyi bwenene omu bwami. Omu murhundu CIGEZI e Burhale omu Bugweshe rhuli banji yo. Bashakulwe bagashane bakonkwa.

I. 4. NNAMAHANGA AKONKWA BULYA ENGALO ZIRI NYINJI

Ogaba engalo, go manema n’emikolo aba mwinja. Arhusima obu rhuli Banyalwizi, bulya ebi arhushobozize birhankaganjwa: arhuhire olubaga bo bene wirhu, obushwesi, obuhinzi n’obwenge. Omu ngasi murhwe gw’abantu nirhu rhuliwo eka n’emahanga. Rhugwerhe abadahwa ( Bashimbe, Matabaro, Cirimwami), ba pasteri (Lwamira, Akwanine, abali e Burhinyi, e Kaziba n’e Bufuliru, ababikira (Anastasie M’Mihigo), abasirika (Thoma Zebonga, Beka na bandi banji), abanganga (Cirume Mendo na bandi banji, abarhunzi (Baduguza n’abandi), abatuzi (Baguga), enderhera lubaga (Lwamira n’abandi), ebirongozi ( Bashimbe, Lwamira, Matabaro, Mastaki, Kulimushi, Budali, Nyamugali n’abandi). . Ayumvirhize ensengero zirhu, rhube n’obushiru rhugenderere oku mushenga, okumulakira omu maganya n’okumuvuga omunkwa. Acirhushobôza binji. Mumpe amazino gaba mumanyire nka…..

Ecirhumire nayandika ehi higurha, nabwine oku rhuli ngabo erhali nyi, ci rhwaherine rhwanahabana, ciru rhwanashombana n’obwo bashakulûza barhayorhaga ntyo. Abana birhu, bulya rhurhamanyini, banahabuka obone barhambala banyashenge erhi bali babo bulya barhakengezibwi, erhi banguma bakujire kubula bukenge babule n’ecalongôza: TULUKI BENE WIRHU. ORHISHI AHA ARHENGA N’AHA AHIKA ARHAMANYA AHA AJA.

Burhanzi, omunyalwizi, caba OMUSHI yeshi arhasigaga mwene wabo omu ntambala, omu mikolo. Muli rhwe, hali abacibwine aha bayubasa erhi aha bahinza. Amazibu bakag’igagwasanya n’okudosanya ihano. Fidèle Buhola, erhi agwerhe myaka 15, acibwine barhenga e Lolonge bona ishe, baj’e Kaziba bajag’idosa mwene wabo Nshokanyi ihano, go mango amanyire oku Kabuka ye walondaga Buhola oku mugongo. Nakaziri bona Zahinda bakag’irhenga NDUBA mpu bajilamusa bene wabo. Ciru bakahika e Bufuliru. Mpu Fidèle Buhola acibwine Budali akag’irhenga e Kaziba alale ahamwabo e Lulonge, bakag’iganira binji na binja. Fidèle Buhola acijire e Bufuliru e Ndolera n’e Buheba bulya shakulu wage Zashurhwa waburhaga ishe, alirhanziribungira eyo munda. Mpu ayankirirwe bwinja ah’Igaze n’ahamwa Nakebeya arhimanaho banashenge banji na bali birhu baherusire eyo munda. Fidèle adesire oku rhumurhabale rhukayigiriza abana birhu engeso nyinja n’obworhere bwinja.

Abakula-mbere birhu balamaga erhi banakengera emunda barhengaga, ogwerhe obulyo akagirhabala mwene wabo, ababugananaga e mahanga bakag’iyankirirana bwinja n’okurhabalana. Rhukengere oku oyirha mwene wabo acilugiza abazimu n’orhajira w’emabo ye lirwa e muzirhu.

I.5. ENYIGANYO NYINJA Z’OKURHABALANA

Bashakuluza erhi muguma akashwesirwe na muzungu, asezibwe okushurhwa emikoba, akanyihya amagala, abandi bakag’igendishurhirwa mwene wabo mpu lyo empimbo zirhagimuyirha. Mudose abashosi rhucigwerhe bamubwira. Nacibwine Bushiru Sylvestre mwene Bihembe bya Hwama agend’ikashegula larha omu mpamikwa e Walungu omu mwaka gwa 1970. Akag’igenda kasharhu omu mugobe kurhenga aha Namayange kuhika aha Walungu omuntu agenda nsa 4. Okugenda n’okugaluka ziri nsa munani ezo za lugenzi lwa musole. Omuntu mwene wabo afakwo.

Rhucihangane rhushushe aba nacibwine bashimbire engeso nyinja z’okurhabalana aka bashakulwe. Balimwo:

  1. MUKWIMUGUMA Matayo mwene Budali, yali ntwali yirhu bwenene . Arhajiraga kabolo oku muntu yeshi yeshi. Akag’iyankirira n’okuhandisa abantu buzira kabolo. Ciru asomesize bana banji. Rhwe rhwaburhiragwa e Ngweshe akag’irhuyankirira n’obushagaluke bunene. Ngasi mukazi w’emwirhu waburhire aha Kaziba, boshi ahamwa Mukwimuguma bakag’ihanda n’okuhabwa eby’obulagirire. Nacibwine agulira mulumuna wani Balungwe amabugu n’emishangi y’amasomo. Mpu ali na muhanuzi wa Ishe wa Fidèle Buhola. Agashane, arhusigire omuzire nkana, mubuguma wa bushiru bunene, muzire w’ihano, ashusha iba, wakuyegereza bene wirhu. N’abana bage ntacibabonakwo bulyalya. Hali abandi bakazi, bamuhiremwo endyagane, barhume omulala gwashandabana. Mubwire banyâma bashushe muka Mukwimuguma.
  2. LWAMIRA Barhumâna Birasha, naye eba ntwali, mwalimu, pasteri, nderhera lubaga, ishe w’omulala. Arhaba wakucibona. Abantu boshi kuguma abalola. Nka ahashire anarhabale nk’oku agwerhe. Omudahwa na Pasteri babugananaga, barhali bamanyine. Nyamuzinda aba ye mushanganya. Fidèle Buhola okola aderha: “ Padiri Matabaro Chubaka Pierre, mudahwa omu mulala gwa Bafransiskani, ambwira, erhi:  Mukulu wani ebi oyu muntu wa Mungu, Pasteri Lwamira, anjirire by’ebi oli wabona. Akaba ndi mudahwa ene, kuli kugerera ye, bulya anyankiriraga e Kaziba arhananyishi agali nyandisa e masomo aha Lubaba erhi aliho mwalimu. Anyigiriza ehesabu kuli ago masomo ci arhalimanyire ciru n’ehitya kuli nie. Nasomera e Kaziba nalinda mpata e cerhe c’obwalimu, Diplôme d’Etat Section Pédagogie Générale. Buzinda lyo rhwayishirimanya oku ali munyalwizi ». Lero nagenda rhwen’ oyu mudahwa Matabaro, rhwaja ahamwa Lwamira erhi ali Représentant Légal wa CELPA omu Kongo, arhuyankirira bwinja, rhwashambala rhwanamanyana. Nani namusengera nti rhugende rhweshi e Bugweshe rhumuyereke bene wabo Banyalwiai bayiba omu Lugo lunene LUCIGA: Lolonge, Musiru, Namayange, Bombe. Abona bene wabo na ba nashenga na bali babo. Basima bwenene haguma naye. Olwo lusiku rhwali na Pasteri Akwanine na Padiri Matabaro Pierre na Amani na mubikira muguma muziba-kazi. Abamubonaga basomerwa, bulya erhi bamubonaga ayigiriza ah’Ibula bakaderha mpu muzibaziba kwone. Barhayishigi oku aba wa kuli rhwe. Aho Namayange ho nabahugulire oku ali munyalwizi: mwana wirhu omu bûko, larha muli balarha, shakulwe muli bashakulwe
  3. KAHAMA, mwene KOBA, mwene KABUMBUZA ka BUHOLA, ye wanyandikisqgya aha Ibula omu isomo lya kali ndarhu. Nacimubwine, abaga murhunzi wa nkafu. Kahama ohali buno ye Cimanuka mwalimu mukulu oku ISDR, mukage M’Bashimbe, nina M’Rusakulira lwa Rusinga (buko bwa Bahungwè bene Rusinga ojira nyamashenge Christine). Abana bage balimwo Mulindwa mulenga omu bubasi. Majembere naye mwalimu akag’iyigiriza oku Université. Kulondwa naye mubasi bwenene nka mukulu wage.  Hekima aciri omu nshangalume. Balumuna ba Cimanuka ca Kahama bo balimwo: Namegabe (agashane), asizire Kahama Charles, Ninda, Cubaka, Kevin, Fikiri, Beni, Rafiki. Owundi mulumuna wa Cimanuka Bakulikira (agashane) aburha Joseph, Cimanuka, Bizimana. Naye arhusigire omulala gulimwo: Mugisho, Rafiki, Elvis, David

I.6. EMILALA ERI E BUGWESHE

Erhi BUHOLA arhenga e Mushenyi, alidwirhe abalumuna na bamwishe. alidwirhe Kabobya, Muhangangabo, Baguga Kajonjaga, Kishishirha, Katatizi na MPURANYI. Mwene wabo MALEMBA naye ayisha n’omugala MUSHOBOZI na KOBA na NNAKAHUGA, na NTAVIGWA. Bo bajirekwo e RUBONA. Kbobya na ZAHINDA baja e NDUBA. Malemba aja aha Nnirhundwe. HWAMA ye Mpuranyi aj’e NAMAYANGE. BUHOLA Burhangane aja aha Musiru gwa Nyangezi boshi na Baguga.

I. 6.1. OMULALA GWA HWAMA AHA NAMAYANGE http://nyabangere.com

 ECISIKI N’OBUKO BWA HWAMAaha NAMAYANGE
Ishe wa Hwama murhanzi aderhagwa MPURANYI YA BUHOLA babala bene BUHOLA baba e Lulonge
OMULUME na MUKAGE erhi BAKAGEABANA BARHABANAABANA BANYERE
HWAMA I Mpuranyi  
bonaMutabeshaNawa Kajemba, Nawa Kahaya
M’ CIRUKaberaNawa Lukayira, Nawa Budwiko
  Nawa Mulolo, bo bene Ciruhula
HWAMA II MutabeshaZagabe,Namuhiri, Kavuha,  
bona M’Namululu BihembeNawa Kaduli ye Nanjuci
na M’ Cokola
HWAMA III Zagabe Nawa Manyurhi ye Kajuru
na M’CihanzaNawa Bukunjo ye Cirezi
na M’MhiwiNawa Cagane ye Muheha
 Nawa Mulala ye Nabuciga
  Muka Katoroka
HWAMA IV NamuhiriBazega, Cinyenye, LugumireNawa Cifeke ye Namuso
na M’ KafindiNtarhumeNawa Bahozi ye Nanzige
na M’MudeNawa Jeanne Ntayonka
na M’CibwanaNawa Alezandro Makonyo
ye Nabukenje Thérèse
muka Rusinga ye Nabugoma 
Cnristine
Muka Juvenal Mugomoka 
ye Nakatya Angeline
Muka Léonard Lunyagali 
ye Cibonga Jeannine
HWAMA V BazegaMatabaro Chubaka Pierre, OFMNamamvu Joséphine
na M’MushabisaMastaki Kalumuna Félixye muka Bakanyize Boniface
ye VenantiaMugobe Bazega Josephmwene Kabarati
NamunyereMakali Bazega PaulNzigire na Njabuka bafire
* Mastaki Kalumuna FélixKalume FélicienNaweza Gisèle ye nina wa Gloire….
na Barhasima FelicitasBaharanyi Giles 
ye M’BahiwireLugereroMunkwa Ghislaine
ba KarhibulaLuhumaNabintu Judith
  
* Mugobe Bazega JosephMatabaro Mugobe PacifiqueJeanne +
na Lea BahatiHwama Mugobe GabrielCharlotte +
ye M’Byavulwa 
* Makali Bazega PaulAwa Makali PaulinAndema Makali Pascaline
na Fitina Ernestine+Ambika Makali Charlotte
ye M’Sangara  
Cinyenye I MulengeziNshobole muka Mukere, nina wa Césaire Namegabe Biringanine bya Mujunju gwa Ciraba
mwe Hwama IVBurhashengwaFaida muka Baguma ba Cirabiza
na Venantia M’ZagabeMushanganyaNabintu muka Karongo
na Monique M’CigwiraKusinzaye Nawa Neema
Cinyenye II MulengeziOmbeniMasika
na M’NabahaMakiroShukuru
na M’SiriyakiDavidLukogo
 AbrahamuEspérance n’owundi
 Consolé 
 Imani n’owundi 
Burhashengwa Muzusangabo n’abalumuna bbiriAjuwaye, Ntagulwanguma, Ziluge
mwene Cinyenye INtagulwanguma
na M’NdedweZiluge
 Bulangalire 
 na bandi babiri
  
  
MushanganyaMunguayagirweHozana
mwene Cinyenye ILulemireMariya
na M’Metre NakarheziFirmin 
 n’omulumuna 
Kusinza 
mwene Cinyenye IBusomoke 
na M’Kaduli SimonMigabo 
 n’omulumuna 
LugumireSafariMapenda nawa Sifa
mwene HWAMA IVBasakaBulonza niwa Magnifique
na M’NamujangwaMushagalusa 
 Murhula 
 Bashagaluke 
 Ganywamulume  
 Bakulikira 
*SafariBukuze
na M’Zambali 
*BasakaBaliahamwaboMusimwa Alliance
na M’KanyinyiMurhonyi 
 Cirhuza 
  
*BashagalukeBashushana Soleil 
na M’Birindwa 
*Ganywamulume Munkwa
  Cinogerwa
NTARHUME  
mwene HWAMA IV na M’ MwezeMudekereza Kulondwa 
* MudekerezaBalagizi Kabika 
 na M’BahizireNamukuru 
KAVUHA  
mwene HWAMA IINakanyi aheruka e Kakumba
 na M’Mushesha, na M’NnamulumangaNkenyi +Ntamwira Annunzia muka Bulye
 BuhendwaNtamya Régine
Buhendwa  KAVUHA IINsimire muka Munguagabe
 na M’Bigishiro, na M’RukwizaMawazo + muka Paul Durha
  Bahati muka Murhabazi Mushema
BIHEMBE na M’ CiraganwaBushiru SylvestreNakarholo nawa Cimwemwe
mwene HWAMA II  
Bushiru  BIHEMBE II BirindwaMariya nawa Mugobe
 na M’Cirabiza, na M’Zahinda, na M’NamujangwaZirimwabagaboMunyerenkana nawa Mushagalusa
 BakulikiraMwinja muka Cubaka
 Furaha muka Muragaluse (?)
 Cécile aciri munyere
* Birindwa Edith; Bulonza
na M’Birindwa Kahambazo
KABERA I CiganguNabuzige nawa Mpusi
mwene HWAMA IBagandaNdegeza nawa Narubuye
 na M’Budufu, na M’KadurhaNshombo SaveriNantembu nawa Mugaruka
 Muderhwa nawa Budaka
KABERA II CiganguBisimwa AristideNabintu Euphrasie muka Katindogoro
 na M’Mufokozi CaesarinaCizungu +Cikondo muka Namegabe
 Buhendwa DieudoJosiane muka Mushagalusa Cigina
 Baguma Jean-Pierre 
 Mushamuka 
KABERA III BisimwaMurhabaziEmerance Muka Lwaboshi Mude
 na M’Cihanga MalsianoBaliahamwaboMaombi
 Kulondwa 
 Nshokano 
 Munguaciza 
*MurhabaziBacilya JulienChance
 na M’Bisimwa NakalonjaGiscar 
 n’omulumuna 
*BaliahamwaboChristianChristine
 na M’LurhegaChristophen’omulumuna
 n’omulumuna 
*KulondwaomugalaAurelie
 na M’Munyagalin’omulumuna
* Baganda ba KABERA IIMushagalusa DeoBalieruhya muka Léonard Cigogo
 na Maroyi, na M’KahambiraMuderhwa Lujanga 
 Lwaboshi Cihengeshe 
Baganda II MushagalusaCubakaMunyerenkana muka Garabira
 M’NamenjeMushamukaBalemba
 MurhuulaFuraha
 EspoirZiruka
 Ntagulwa
 n’omulumuna
*Mushamuka 
mwene BAGANDA IIhirhabanahinyere
 na M’Buhendwa 
Muderhwa LujangaMatabishiFeza muka Cubaka Murhabazi
mwene BAGANDA IIMpandolen’omulumuna
 na M’MushamukaNtamugale 
 Karhasaka 
 na balumuna babiri 
  
  
*Matabishiomugala 
 na M’Buhendwa Cikwe 
*CIZUNGU ca KABERA III na M’Kabanja Munguakonkwa MerlinZiruka muka Kabugigi
*Buhendwa Dieudo SafariBuzigire
bwa KABERA IIIBashagalukeBeat
 na M’KalungaMurhuulan’omulumuna
 Iragi 
 Munguyene 
 Matabaro 
 n’omulumuna 
*Safari ya Buhendwa Dieudobagala banin’omwali
 na M’Kahuli,  
*Bashagaluke ba Buh Dieudo na M’Lurhega barhabana babirimunyere muguma
*Murhuula gwa Buhe Dieudo na M’Kalaka ka Rwizibukahigala 
*Iragi lya Buhendwa Dieudohigala 
 na M’Naluganda 
Baguma Jean  Pierre na HabamunguMwangaza
mwene KABERA IIIJulienJulienne
 na M’Zagaben’omulumuna 
NSHOMBO Saveri 
mwene KABERA IIKamuntuFuraha nawa Matabaro
 na M’Calazire Lufaheri, na M’SangaraKadingaNzigire muka Karolo
 MusaZawadi muka Kagangu
 ManueliRosaline Mwangaza
 Aksantina mulumuna wabo wa M’Sangara
Kamuntu ka Nshobo SaveriLéandreehinyere
 na M’CizunguImani 
 na balumuna babiri 
Kadinga ka Nshombo Saverirhurhabana rhusharhuAndema
 na Mwa Buhendwan’ehilumuna
Musa wa Nshombo SaveriMwishingomwali wabo Mwishingo
 na balumuna babiri 
Manueli ga Nshombo Saveri hyali
na M’Arahika
Ene nsiku 13 mezi gwa kahya-kazinda mwaka 2019
Boshi bantu 237; mahya 48; bakazi 62 oku bashamuka 48barhabana 127banyere 110

NAMAYUMVA OKU BENE HWAMA BARHAHALIKAGA BWENENE, ABAKAZI BALIKENZIRWE!

Mpu erhi ishe wa Fidèle Buhola abatizibwa, bamuha izino lya François. Lero mwene wwabo Bazega Hwama V, mwene Namuhiri wa Mutabesha gwa Mpuranyi ya BUHOLA, naye ahuna enyigirizo z’okubatizibwa. Ncikengire oku kurhenga eburho bwani rhwene nyâma Venantia Mwa Mushabisa, rhwakag’imubwira mpu aje omu nyigiriwo alahire mpu ka nyâma omuja bici amulushire. Lero erhi nja omu bulezi yo Noviciat ya Bene Fransisko w’e Assizi, nakasalirira larha nti naye abone akamole muli Yezu. Myaka ibiri yoshi yoshi nasalire. Erhi ncija oku luhusa omu 1985, rhwashub’imugangula rhwene nyâma nti larha naye aje omu nyigirizo. Ashubiderha erhi; « Nyoko omuja bici andushire? » Lero namubwira ogu mugani:

« Mwami muguma ayubakaga enyuma y’akalibwami. Abwira abambali mpu balonze amabuye ayubakamwo, mpu bayish’ihabwa oluhembo ngasi muguma oku e,isi yage enali. Ngasi muguma akajira ensinga y’amabuye adwirhe anayandisa ensteri ayunjuzize embere bahume oku mabuye. Erhi mwami ayusa okuyubaka, ahamagala abambali, ashobôza ngasi muguma oluhembo lukanine okuba arhumisire. Abarhalerhaga bici, bakagwa. Ntyo kwo n’obukristu buyorha, Nnamahanga yene wamanye luhembo luhi lukwanine ngasi muguma ».

Erhi larha ayumva ogwo mugani, ambwira, erhi bwiraga nyoko irhondo agend’inyandikisa omu nyigirizo. Erhi buca, nyâma abulolera omu lumvi agend’iyandikisa iba. Nani nacishubirira e Kolwezi. Erhi kugera myaka ibiri, Padiri Lungere w’e Parokiya Ciherano ye Xavier Biernaux anyadikira oku larha akola abatizibwa omu nsiku 4 gwa nda 1987. Ezo nyigirizo zaliharhuzibwe nk’oku Padre Bilmeyer mukulu w’akatekisimu ali nyihîze abashosi emyaka y’enyigirizo. Cisomerine cirhanzi eco, bulya larha wakag’iderha mpu bici nyoko andushire, ahunyire mpu nyâma aj’imuyandisa omu nyigirizo.

Ecisomerine ca kabirhi, erhi nyisha oku luusa omu 1988, nabugana nyâma aja avuza amaliza, erhi: « Ishe wa Matabaro akola aba muntu muhya, ahindusire mwinja ». Emurhima nti akanaba, nyâma arhakashagalukira ebirhabonekini okubona ye rhwakag’ijaciza erhi rhwabwiraga larha nti aje omu nyigirizo. Erhi kuba bijingo enkafu zidaha, nabona larha arhinda aha ka, n’obwo burhanzi erhi arhengaga oku mukolo, ajaga ayubaka enyumpa z’amabuye, anayahuke oku mamvu ayish’ifuluka oku irya bantu, agali rhutula ,pu rhuyimbage akatikisimu ka Mobutu. Lero nabona oku nta lusiku acicerehwa oshubira aha ka n’okushambala bwinja haguma n’omulala.

Ecisomerine ca kasharhu, omu 1991; ndi soma emisa mirhanzi, erhi kuba lwa Nyakasane, ambwira, erhi rhugend’irhola Cigangu Kabera II, rhuje rhweshi omu misa. Nabaduka nti: « Ema! Ci amango wacilalukaga wakag’irhuhanwa mpuCigangu Kabera ye mushombanyi wirhu, alonzize okuhungumula abana bawe! ». Larha ambwira oku okwali kwahwire. Nakengera oku Paolo aderhaga mpu oli muli Kristu erhi akola ciremwa cihyahya (2Kor 5, 17). Larha ambwira erhi kali erhi mbatizibwa nqgend’imuyigiriza naye ayemera, lero nashuba ishe w’obubatizo.

Ecisomerine ca kani, omu 1994, ndi oku luhusa, nabona larha arhayababira mpu arhagwerhi irhabi. Namudosa nti ka arhacinywa nkono. Ambwira oku lusiku luguma erhi ali omu misa aha Ciherano, Padiri Muzindusi Magara ayigiriza n’erhi ayusa ayigiriza asalira mpu Nnamahanga asegereze enyigirizo omu mirhima y’abantu anabalikuze oku ngasi hibashwesire n’obwo hirhali hya bulagirire. Mpu larha ayumva oku ekono yage erhoga omu ikoti, anakola aj’ikomonika. Adrha erhi Nnamahanga amanyereka ebinshwezire nakabulira. Erhi emisa ehwa, arhola erya nkono ayikabulira omu muzirhu gwa mupe. Ambwira,erhi: « K’ociyumvirhage nagohola kulya nakag’igohola? ». Ambwira oku ali myaka ibiri arhahuma oku nkono.

Ecisomerine ca karhanu, lishinjo gwa 5 muno 2019, larha ambwira oku amabona malahika mulanzi amuyokolera kabirhi. Mpu erhi nciri kabonjo, enyumpa yali yarhuhira, bazimya omuliro kuziga gurhazimire gzoshi. erhi buba budufu bukulu ayumva nka hali owamutula oku omuliro gwalumire enyumpa. Asinsimuka atula nyâme, erhi: « Rhola omwana rhuyakire embuga enyumpa yahire ekola yarhuhorherakwo ». Banyakana bafuma olwo. Mpu kandi ali ahama olwishi lwa Nyamuziba luyunjwire, lero arhogeramwo, arhamanyaga kurhi olwishi lwamukwebire oku cikwi, agwarhiriza ajejuka, acigendera.

I.6.2. OMULALA GWA BENE BUHOLA

Emyanzi ya Bene BUHOLA eri minji. Fidèle Buhola amaderha oku hali owundi mwana zage ye CUBAKA-BUHENDWA. Oyo mwana naye mugala wani, aburhwa na mukulu wani Buhendwa Mpandole, nina ye M’Coya. !erhi mpika ahamwage muganirira kuli eyi myanzi y’ogu mulala, asomerwa, andosa, erhi: « Ka zahasha obwo? » Nani nti :  » Muntabale okulongereza bene winyu, mwe muja mwagenda. ciru n’omu mikolo mukaba ba kuukengana n’okushambaza abantu ». ampa omurhima , ambwira , erhi: « Oje embere ocihangane nyemire oku ezi ntanya zawe ziri nyinja ». Abwira mukage, erhi: « Larha oyu, irhondo akaja hano nka ntahali munamuyankirire bwinja ». Anyereka omulala gwage: « Baa arhalwa ». Mwene winyu erhi akakubwira mpu baba, kwo kuderha « mukulu wani », erhi arhakushomba. Rhukengere oku:  » Nta muzibaziba, nta mugweshe, nta murhinyirhinyi, nta muhaya, nta murongeronge, nta mulinjlinja, nta muhavu, nta mufuliru, rhweshi rhuli BANYALWIZI. Paolo adesire oku omu bakristu nta kabolo (Gal 3, 27-29). OWAYIRHE MWENE WABO IRHONDO ARHAGASHANAGA. Olwimbo lwa BUSHI CIHUGO CINJA LURHUBWIZIRE OKU RHWE BAGUMA. RHUSOME « ENNANGA Z’E BUSHI » RHWAYMVA KWINJA ERI IHANO

Murhabale abana birhu okubayereka bene zirhu, bene wabo, ,unakabaganirira kuli eyi myanzi. Oyu mudahwa Matabaro Chubaka Pierre ambwizire, erhi rhuli ahamwa Baduguza, mpu rhushibirire okukalongereza omu Mandiko Mêru Kwêru, bulya muba bunguke n’enyigirizo ziyerekire Abashi, Bene Mushi z’omu bûko bwa Levi (Olubungo 6, 19; Emibalè 26; 57-58). Rhurhayobohaga okulwisa amazibu bulya SHAKULWE MAJAMBI AYISIRE ENGWI N’AMABOKO ERHI YAMAMULYA ECIBUZI CAGE.

I.6.3. OMULALA GWA KAGALE

OMULALA GWA KAGALE : Oyo mushosi abusire omugala ye BULEFU, naye Bulefu aburha Muguma arhahama, naye Muguma arhahama aburha Ndumerume ye Bulefu oyimire. Acilondesa, aderha mpu Nnamahanga abwine oku abusirwe yene bona mwali wabo. Ashenga erhi Nyakasane onjire mbe ishanja linene. Nyamuzinda amuyumva qburha balume 25. NDUMERUME naye aja eruhya, arhuburhira ezi ntwali: Balyahamwabo, Mufungizi, Bagendabanga, Busime, Cirhuza, Kwokwo, ?unguakonkwa na bali babo. Balumuna ba Ndumerume bo bano: Kahukula, Kusinza, Aganze, Bamba, Zahinda, Kwigomba, Heri, Bafunyembaka, Biringanine, Matabishi, Masumbuko na bandi, ci owakag’iganira abayibagira bulya akola mugikulu. BIHULU ye waburhaga KaJUCI, asiga bene wabo e Mushenyi ajiyubaka e Cazi. Basigayo Mushema baj’iyubaka e Karhwa. Barhenga e Karhwa baj’iyubaka e Cigezi omu groupement ye Burhale. KAJUCI ohali ene ye Baguma. Banakamuderha mpu ye Bugala. Abana bage balimwo: Akili, Dunia, Angalia. CIRUGA mwene Kajuci aburha Basinyize, Katashi na Mukeke. Bab’e Ciriri. MUJUGWE naye aburha Zihalirwa, Ntakobajira, Kulimushina Mihigo. NSHOMBO aburha Muluka, Jean-Pierre na Bagalwa. NYAKAHAMA aburha Nkala ab’e Rubimbi. MUSHEMA ab’e Cazi, rhwacimulonza n’abage nabo. Nyakahama acigwerhe Nalungu, Gwabaluka na Mubalama. Omunyalwizi ye muguma n’omugezi, ahagurgera n’enuzi.

I.6.4. OMULALA GWA KABOBYA KA BUHOLA

KABOBYA aburha Kahumba na Mukoma. Kahumba aburha MACHARA, Kahima na Zirhebana kuli M’Kadurha MACARA aburha Bafunyembaka, Bahizire, Cibalonza, Mulume oderhwa na Mwambali . WIRHEBANA qburha Habamungu, Bulonza na bali babo. Kahima aburha Eliya, Hamuli, Balagizi, Weba, Pacho na bali babo.

Erhi BUHOLA arhenga e Mushenyi, alidwirhe abalumuna na bamwishe. alidwirhe Kabobya, Muhangangabo, Baguga Kajonjaga, Kishishirha, Katatizi na MPURANYI. Mwene wabo MALEMBA naye ayisha n’omugala MUSHOBOZI na KOBA na NNAKAHUGA, na NTAVIGWA. Bo bajirekwo e RUBONA. Kbobya na ZAHINDA baja e NDUBA. Malemba aja aha Nnirhundwe. HWAMA ye Mpuranyi aj’e NAMAYANGE. BUHOLA Burhangane aja aha Musiru gwa Nyangezi boshi na Baguga.

OWAKAGERA e LOLONGE, arhulamukize Zagabe za BUHOLA. owakagera e NAMAYANGE , arhulamukize HWAMA; owakagera e MUSIRU arhulamuse shakulwe BUHOLA, owakagera e NIRHUNDWE arhulamumize MALEMBA; owakagera e Mushenyi, yo eri amavuha ga bashakulwe, arhulamukize Kashanga, Ntalugwika, Mushema; Zaluke, Ntamugale, Marandura; owakagera e KAHINGA arhulamukize RWABANDA na CIRAYI; owakagera e CIBANDA Kaziba arhulamukize MPANGO na BIRANGO; owagera e BUDALI , Kashangà Kaziba arhulamukize BUDALI; owagera e Lwanguku oku bwami arhulamukiwe NHOKANYI Mirindi; owakagera e BUHEMBWA Kaziba arhulamukize KAKEZI; owakagera. ENGABO YA MWAMI ERHAGANJWA , MUKONKWA

I.6.5. OMULALA GWA NTAVIGWA MWENE KOBA

NTAVIGWA mwene KOBA, aburha Makura, Rutega, Karuku, Bahige na Kamosho. Makura aburha Muguma arhahama na Byamungu. Kamosho aburha Mudekereza na Gilbert. Rutega aburha Manone na Juvenal na balibabo. Karuku aburha Jean-Marie, Munike, Berckmans, Badesire, Zihalirwa, Kabalama, Murhûla, Ntamunguwowabo, Kujirakwinja, Zoki. Mudekereza gwa Kamosho aburha Safari, Barhimukwe, Mugisho, Munguahâna. Rhugwasanye mwene Bishikwabo aburha Musafiri na Kwokwo.

I.6.6. OMULALA GWA BAGANDA MWENE RWIZIBUKA

Baganda aburha Cuma, Irenge, Matmuabiri, Cirhuza, Benjamin, na bali babo. Buhendwa mwene Rwizibuka, aburha Cubaka, Murhûla, Aganze, Mbirizi na bali babo. Cubaka mwene Buhendwa aburha Munguampire, aciri n’eruhya! Kabasha mwene Rwizibuka, aburha Nshokano, Mugisho, Katabana. Nshokano qburha Bahati, anqciri eruhya! Mugisho mwene Kabasha aburha aburha Isha, anaciri eruhya!

I.7. EMILALA ERI EKAZIBA

I.7.1. OMULALA GWA BUDALI

I.7.2. OMULALA GWA NSHOKANYI

I.7.3. OMULALA GWA BADUGUZA

Baduguza aburha Malekera, Rugomoka, Joweri, Namukoma, Maliza na bali babo. Baduguza oyimire ye MALEKERA. Rugamika aburha balume ndarhu. Bobalimwo Banike, Kalambire, Kazingufu na Bizimana.

Malekera ye Baduguza oali, aburha Bunani, Mubaza na banyere barhanu. Banike aburha omwana, amuha izino lya shakulu wage Baduguza Yoweri Ahuli na banyere babirhi. Kalembire aburha Rugamika, Murhûla na banyere bani. Maliza aburha Mugombekere , naye agwerhe eyindi ngabo yirhu. Rumaliza aburha Maliza Thaddhée na Konkwa. Omulala gwa Kajira mugabi-Kagwerhe, aburha Mulemangabo, Aganze, Munguwalutwe, Rhusenge na Akonkwa na bali babo. Mukulu wage Bashombe naye agwerhe engabo erhali nyi. Bishikwabo Mubalama aburha aburha cikwanine, Mushagalusa na Faraja.

I.7.4. OMULALA GWA BIRASHA

I. 8. EMILALA ERI EBUHAYA – KABARE

Abajaga e Buhaya mukulu wabo ye NNENGUKU. Aburha Lunyenywe. Lunyenywe aburha Lwenya, Lwenya aburha. Lwenya na Lunywe

I.7. 5. OMULALA GWA MPANGO

I.7.6. OMULALA GWA BIRANGO

ABAMPIRE OMURHIMA OKUJIRA OBU BUSAGASI

Lwa Kalindarhu 25 gwa 5 2019, nabugana BADUGUZA MALEKERA. Oyu mushamuka wirhu erhi manya oku naye munyalwizi naderha oku namubona ciru bici byakaba. Nacihangana nahika aha mwage. Nashanga badamire n’ebigolo byage byalimulamusa, bulya Nnamahânga ajira ebirhangazo, erhi bamubwira oku ndi ahamwage ahuluka ambona. Andamusa n’obukenge nabona anashagalusire, namudosa nti: « Ka we Baduguza? », naye,erhi : « Neci ». Namubwira oku kusengera nasengera akaba ahashire. andosa mpu bici nalonza okusengera. Narhondera naderha ezi nderho nyanisire ziyerekire omulala gwirhu. Erhi ayumva enkengero zani n’emyanzi ndesire asima bwenene; anyegereza omu mwage, anyereka omulala ngasi abanali ahamwage, ampa n’amazino ga boshi, ciru n’abali emahanga. Agishwe bwenene. Aderha,erhi: « Mwene wirhu arhakarhenga hano arhanalilri ananywe. Buzinda rhwasengerukana n’obushagaluke bunene; Ambwira, erhi: « Mashi, okagera hano nk’obwine akasanzi, hali ahamwinyu, hali ahamwa basho na bashakulûza.

Erhi nkolaga namarhondera nayandika ehi higurha nacifinja owakahintabalakwo ahihebe oku hyuma-nshongêza, anyushulire n’oku myanzi. Akubule n’amandiko omu lundi lulimi. Padiri Pierre Matabaro Chubaka ca Bazega ba Namuhiri gwa Mutabesha gwa Mpuranyi ya Buhola bwa Majambi, ahubuka e Roma namuganirira. Ezi ntanya n’eyi myanzi erhi bimuja omu marhwiri asima bwenene. Namubwira bene wirhu banyankirire n’okunshagalukira ezi ntanya. Ambwira mpu muyereke naye Baduguza amulolekwo. Rhwaciheba njira, nayisha namugwarhira oku kuboko erhi aza,banyize, rhwacifunda ahamwa mwene wirhu Baduguza. Mukage nyâma wirhu M’Kaboyi ye rhwashanzire. Naye erhi agwerhe ebigolo birimulamusa na bikengwa. Oyo muzire agishwe/ Arhuyankirira n’obushagaluke bunene. Arhuma bajilola Baduguza, erhi amanarhutamaza, anarhuha amishi g’okunywa. Erhi entwali yirhu Baduguza eyisha yarhubona yasima. Rhwaganira ebiyerekire ogu mulala n’abahali ene 2019. Ebiyerekire Nyamuzinda, Ebibliya yayigulwa, rhwakolesa enderho n’enyigirizo zirimwo. Rhwashenga Lulema ,rhwwalya, rhwanywa, rhwaderha n’emyanwi y’obwololoke. Okushenga n’okukuza Lulema kwo rhwafudisiremwo. N’emigisho erhasigalaga nyuma. Erhi rhulirwaganira nabona nka bashakulûza bali ekarhî kirhu bulya rhurhaderhaga bya bulyalya erhi bya kushaba. Olusiku nabwine olwo lusiku bwankengeza Bazega na mukulu wage Zagabe na Mushosi na Buhola Ntashobolwa na Koba Kitukitu Ntagarurwa

Une réflexion au sujet de « PAGE CULTURELLE BASHI: OBUKO ERHI MILALA OMU ISHANJA LY’ABASHI. OHABA AHA ARHENGA N’AHA ALI ANAHABE N’AHA AJA: E BANYALWIZI WE! »

  1. Xavier Bigirinama

    Hino hi article higwasire bwenene. Olame

    Le 11/06/2019, Nyabangere’s Blog pour

    Kwokwo bwenene nawe okuba wahisomirekwo. cikwone hicirimwo amakosa

    Répondre

Votre commentaire

Entrez vos coordonnées ci-dessous ou cliquez sur une icône pour vous connecter:

Logo WordPress.com

Vous commentez à l’aide de votre compte WordPress.com. Déconnexion /  Changer )

Photo Facebook

Vous commentez à l’aide de votre compte Facebook. Déconnexion /  Changer )

Connexion à %s