Okuhimwa kw’omwami w’e Aradi
21
1 Omwami w’omunya-Kanani, ye mwami w’e Aradi, ayubakaga omu Negebu, ayumva oku Israheli ayiruka, anali omu njira y’e Atarimi. Oyo mwami atula bene Israhcli kwo entambala, anacibagwarhamwo mpira nyinji. 2 Lero Israheli arhôla omuhigo embere za Nyamubâbo, aderha, erhi: «Yagirwa, erhi wakampa olu lubaga, nanaluherêrhera n’ebishagala byalo byoshi.» 3 Nyamubiâho ayumva izu ly’Israheli, amuhà abo banya-Kanani. Babageza oku boji bw’engôrho, babaherêrekeza n’ebishagala byabo hyoshi. Aho bahayirika izino lya Horma.
Enjoka
y’omulinga
4 Banacirhenga oku ntondo ya Hori, bakulikira
enjira ejire ebwa nyanja ya Sufu, lyo bahashizunguluka ecihugo c’Edomu.
Olubaga lwabula oburhwali muli eyola njira. 5 Lwanacirhôndera
okucîdudumira Nyamuzinda na Musa, lwakaziderha, erhi: «Carhumaga
warhukûla e Misiri mpu rhuyishifira muno irungu? Nta mugati, nta mishi,
rhwanayihisirwe n’ebi biryo b’ishali. 6 Oku bundi Nyamubâho
anabarhumira enjoka nkali, zaluma olubaga, na
bantu banji bafa muli bene lsraheli. 7 Olubagahaga
lwaja emunda Musa ali, lwaderha, erhi: «Rhwajizire ecaha, bulya
rhwacidudumire Nyamubâho nawe. Oshenge Nyamubàho arhukûle
kw’ezinjoka». Musa agendisengcrera olubaga. 8 Na
Nyamubâho anacibwira Musa, erhi: «Otule enjoka y’omulinga,
oyimanike oku murhi wagwika; ngasi
yeshi wankaba analumirwe, erhi ankayilolakwo, anaba na
akalamo. 9 Musa anacitula enjoka y’omulinga, anaciyimanika oku murhi,
n’erhi hankabire olumirwe n’enjoka, akalola kuli erya njoka y’omulinga,
analame.
Okuja
ishiriza lya Yordani
10 Bene Israheli bagenda, bajihanda aha
Oboti. 11 Barhenga aha Oboti bagendihanda aha Yabarimi, omw’irungu aha
ishiriza lya bene Mowabu, olu nda
lw’ebuzûka-zûba.12 Barhenga ahola, bagendihanda omu kabanda ka Zaredi. 13 Barhenga
aho, bagendihanda ah’ishiriza ly’Arnoni, lwishi lurhenga omu bihugo
by’Abanyamoreni, lukazihulula omw’irungu. Olwo lwishi Arnoni, lwo
lunaligi lubibi lw’ecihugo ca Mowabu n’eca Abanyamoreni. 14 Co
carhumaga baderha ntyala omu citabu c’amatabaro ga Nyamubâho,
erhi: «Nyamubâho arhozire Vahebi, n’obwo arhahimwa muhûsi, ahirakwo
emigezi ya Arnoni,15 kuguma n’amarhambi g’emigezi eri kurhenga oku
karhondo ka Ari kuhika oku lubibi lwa Mowabu.» 16 Erhi barhenga aho baja e Beri.
Lyo lirya iriba Nyamubâho abwiriragaho Musa, erhi: «Oshûbûze
olubaga, nkola naluhà amishi.» 17 Lero obwo, Israheli anacirhôla
olwimbo aderha, erhi:»
«Cûka wani maliba!
Mumukomere akagasha!
18 Mwe maliba gàhumbagwa n’abaluzi,
n’abagula b’olubaga bagayigulan’akarhi k’obukulu, n’ebikoma byabo!»
19 Kurhenga omw’irungu baja e
Matana; kurhenga e Matana baja e Nahalieli;
kurhenga e Nahalieli baja e Bamoti. 20 Kurhenga e
Bamoti baja ebw’akabanda kali omw’ishwa lya bene Mowabu, okw’irhwerhwe lya
Pisga, ntondo ndiri ebonekana omw’irungu lyoshi.
Okuhimwa
kw’Abanyamoriti na Bashani
21 Israheli anacilika entumwa emwa Sihoni,
mwami w’Abanyamoriti mpu bagendimubwira, erhi: 22 «Ondeke nani ngere omu
cihugo cawe; rhurhadungukire oli omu mashwa, oli ebwa mizabibu; rhurhanywe
n’amishi g’amaliba; rhwakulikira omulimbwa gw’ebwami kuhika rhurhenge omu
cihugo cawe.» 23 Ci Sihoni arhazigaga mpu Israheli atwikanye omu cihugo
cage. Sihoni anacishubûza olubaga lwage loshi; anacikanya akola agendilwisa
bene Israheli omw’irungu; anacihika aha Yahasi, anacikoza
entambala kuli bene Israheli. 24 Israheli amugeza oku
bwoji bw’engôrho; amuhima, ananyaga ecihugo cage kurhenga kuli Arnoni kuja e
Yarboki, kandi kuhika kuli bene Amoni, bulya Yazeri àli lubibi naye. 25 Israheli
anacinyaga ezo ngo zoshi. Ayubaka omu ngo zoshi za bene Amoriti, Heseboni n’ez’abashizi bage. 26 Heseboni lwo
lwali lugo lunenene lwa Sihoni, mwami w’Abanyamoriti. Sihoni ye
wajagilwisa omwami w’embere wa bene Mowabu, anamunyaga ecihugo cage
coshi kuhika kuli Arnoni. 27 Co cirhuma abazihi baderha ntya:
Mukanye e Heseboni we!
Olugo lwa Sihoni lushubiyubakwa, banaluzibuhye!
28 Omuliro gwazusire e Heseboni,
engulumira omu lugo lwa Sihoni
yamalire Ari-Mowabu, yamirangusa entondo
z’Arnoni!
29 Buhanya bwawe, wani Mowabu!
Wamahera weki lubaga lwa Kemoshi!
Bagala bage bayishaga bayàâka,
na bâli bage bagwarhagwa;
baja ba Sihoni, mwami w’Abamoriti.
30 lburha lyabo lyashandala
kurhenga Heseboni kuhika aha Diboni.
Rhwadulika omuliro
kurhenga Nofahi kuhika Mediba.
31 lsraheli ayubaka omw’ishwa
ly’Abanyamoriti. 32 Musa arhuma abagendilolereza Yaseri, banacinyaga engo
zage zoshi; bashandabanya Abanyamoriti bazibâgamwo.33 Banacigolonjoka,
basôka omu njira y’e Bashani. Naye Og, mwami w’e Bashani, arhabâla n’engabo
yage yoshi mpu akola ajibalwikiza aha Edreyi.34 Nyamubâho anacibwira Musa,
erhi: «Orhamurhinyaga, bulya mmuhizire omu maboko gawe, ye olubaga lwawe lwoshi,
n’ecihugo cage coshi. Omukole re amabi nka kulya wagakoleraga Sihoni, mwami
w’Abanyamoriti, wayubakaga aha Heseboni. 35 Banacimuhima, n’abagala
n’olubaga lwage lwoshi. Harhasigalaga ciru n’omuguma ozine n’ecihugo cage
bacirhôla.
21
1וַיִּשְׁמַ֞ע הַכְּנַעֲנִ֤י מֶֽלֶךְ־עֲרָד֙ יֹשֵׁ֣ב הַנֶּ֔גֶב כִּ֚י בָּ֣א יִשְׂרָאֵ֔ל דֶּ֖רֶךְ הָאֲתָרִ֑ים וַיִּלָּ֨חֶם֙ בְּיִשְׂרָאֵ֔ל וַיִּ֥שְׁבְּ׀מִמֶּ֖נּוּ שֶֽׁבִי׃
2וַיִּדַּ֨ר יִשְׂרָאֵ֥ל נֶ֛דֶר לַֽיהוָ֖ה וַיֹּאמַ֑ר אִם־נָתֹ֨ן תִּתֵּ֜ן אֶת־הָעָ֤ם הַזֶּה֙ בְּיָדִ֔י וְהַֽחֲרַמְתִּ֖י אֶת־עָרֵיהֶֽם׃
3וַיִּשְׁמַ֨ע יְהוָ֜ה בְּקֹ֣ול יִשְׂרָאֵ֗ל וַיִּתֵּן֙ אֶת־הַֽכְּנַעֲנִ֔י וַיַּחֲרֵ֥ם אֶתְהֶ֖ם וְאֶת־עָרֵיהֶ֑ם וַיִּקְרָ֥א שֵׁם־הַמָּקֹ֖וםחָרְמָֽה׃ פ
4וַיִּסְע֞וּ מֵהֹ֤ר הָהָר֙ דֶּ֣רֶךְ יַם־ס֔וּף לִסְבֹ֖ב אֶת־אֶ֣רֶץ אֱדֹ֑ום וַתִּקְצַ֥ר נֶֽפֶשׁ־הָעָ֖ם בַּדָּֽרֶךְ׃
5וַיְדַבֵּ֣ר הָעָ֗ם בֵּֽאלֹהִים֮ וּבְמֹשֶׁה֒ לָמָ֤ה הֶֽעֱלִיתֻ֨נוּ֙ מִמִּצְרַ֔יִם לָמ֨וּת בַּמִּדְבָּ֑ר כִּ֣י אֵ֥ין לֶ֨חֶם֙ וְאֵ֣ין מַ֔יִםוְנַפְשֵׁ֣נוּ קָ֔צָה בַּלֶּ֖חֶם הַקְּלֹקֵֽל׃
6וַיְשַׁלַּ֨ח יְהוָ֜ה בָּעָ֗ם אֵ֚ת הַנְּחָשִׁ֣ים הַשְּׂרָפִ֔ים וַֽיְנַשְּׁכ֖וּ אֶת־הָעָ֑ם וַיָּ֥מָת עַם־רָ֖ב מִיִּשְׂרָאֵֽל׃
7וַיָּבֹא֩ הָעָ֨ם אֶל־מֹשֶׁ֜ה וַיֹּאמְר֣וּ חָטָ֗אנוּ כִּֽי־דִבַּ֤רְנוּ בַֽיהוָה֙ וָבָ֔ךְ הִתְפַּלֵּל֙ אֶל־יְהוָ֔ה וְיָסֵ֥ר מֵעָלֵ֖ינוּאֶת־הַנָּחָ֑שׁ וַיִּתְפַּלֵּ֥ל מֹשֶׁ֖ה בְּעַ֥ד הָעָֽם׃
8וַיֹּ֨אמֶר יְהוָ֜ה אֶל־מֹשֶׁ֗ה עֲשֵׂ֤ה לְךָ֙ שָׂרָ֔ף וְשִׂ֥ים אֹתֹ֖ו עַל־נֵ֑ס וְהָיָה֙ כָּל־הַנָּשׁ֔וּךְ וְרָאָ֥ה אֹתֹ֖ו וָחָֽי׃
9וַיַּ֤עַשׂ מֹשֶׁה֙ נְחַ֣שׁ נְחֹ֔שֶׁת וַיְשִׂמֵ֖הוּ עַל־הַנֵּ֑ס וְהָיָ֗ה אִם־נָשַׁ֤ךְ הַנָּחָשׁ֙ אֶת־אִ֔ישׁ וְהִבִּ֛יט אֶל־נְחַ֥שׁהַנְּחֹ֖שֶׁת וָחָֽי׃
10וַיִּסְע֖וּ בְּנֵ֣י יִשְׂרָאֵ֑ל וַֽיַּחֲנ֖וּ בְּאֹבֹֽת׃
11וַיִּסְע֖וּ מֵאֹבֹ֑ת וַֽיַּחֲנ֞וּ בְּעִיֵּ֣י הָֽעֲבָרִ֗ים בַּמִּדְבָּר֙ אֲשֶׁר֙ עַל־פְּנֵ֣י מֹואָ֔ב מִמִּזְרַ֖ח הַשָּֽׁמֶשׁ׃
12מִשָּׁ֖ם נָסָ֑עוּ וַֽיַּחֲנ֖וּ בְּנַ֥חַל זָֽרֶד׃
13מִשָּׁם֮ נָסָעוּ֒ וַֽיַּחֲנ֗וּ מֵעֵ֤בֶר אַרְנֹון֙ אֲשֶׁ֣ר בַּמִּדְבָּ֔ר הַיֹּצֵ֖א מִגְּב֣וּל הָֽאֱמֹרִ֑י כִּ֤י אַרְנֹון֙ גְּב֣וּל מֹואָ֔בבֵּ֥ין מֹואָ֖ב וּבֵ֥ין הָאֱמֹרִֽי׃
14עַל־כֵּן֙ יֵֽאָמַ֔ר בְּסֵ֖פֶר מִלְחֲמֹ֣ת יְהוָ֑ה אֶת־וָהֵ֣ב בְּסוּפָ֔ה וְאֶת־הַנְּחָלִ֖ים אַרְנֹֽון׃
15וְאֶ֨שֶׁד֙ הַנְּחָלִ֔ים אֲשֶׁ֥ר נָטָ֖ה לְשֶׁ֣בֶת עָ֑ר וְנִשְׁעַ֖ן לִגְב֥וּל מֹואָֽב׃
16וּמִשָּׁ֖ם בְּאֵ֑רָה הִ֣וא הַבְּאֵ֗ר אֲשֶׁ֨ר אָמַ֤ר יְהוָה֙ לְמֹשֶׁ֔ה אֱסֹף֙ אֶת־הָעָ֔ם וְאֶתְּנָ֥ה לָהֶ֖ם מָֽיִם׃ ס
17אָ֚ז יָשִׁ֣יר יִשְׂרָאֵ֔ל אֶת־הַשִּׁירָ֖ה הַזֹּ֑את עֲלִ֥י בְאֵ֖ר עֱנוּ־לָֽהּ׃
18בְּאֵ֞ר חֲפָר֣וּהָ שָׂרִ֗ים כָּר֨וּהָ֙ נְדִיבֵ֣י הָעָ֔ם בִּמְחֹקֵ֖ק בְּמִשְׁעֲנֹתָ֑ם וּמִמִּדְבָּ֖ר מַתָּנָֽה׃
19וּמִמַּתָּנָ֖ה נַחֲלִיאֵ֑ל וּמִנַּחֲלִיאֵ֖ל בָּמֹֽות׃
20וּמִבָּמֹ֗ות הַגַּיְא֙ אֲשֶׁר֙ בִּשְׂדֵ֣ה מֹואָ֔ב רֹ֖אשׁ הַפִּסְגָּ֑ה וְנִשְׁקָ֖פָה עַל־פְּנֵ֥י הַיְשִׁימֹֽן׃ פ
21וַיִּשְׁלַ֤ח יִשְׂרָאֵל֙ מַלְאָכִ֔ים אֶל־סִיחֹ֥ן מֶֽלֶךְ־הָאֱמֹרִ֖י לֵאמֹֽר׃
22אֶעְבְּרָ֣ה בְאַרְצֶ֗ךָ לֹ֤א נִטֶּה֙ בְּשָׂדֶ֣ה וּבְכֶ֔רֶם לֹ֥א נִשְׁתֶּ֖ה מֵ֣י בְאֵ֑ר בְּדֶ֤רֶךְ הַמֶּ֨לֶךְ֙ נֵלֵ֔ךְ עַ֥דאֲשֶֽׁר־נַעֲבֹ֖ר גְּבֻלֶֽךָ׃
23וְלֹא־נָתַ֨ן סִיחֹ֣ן אֶת־יִשְׂרָאֵל֮ עֲבֹ֣ר בִּגְבֻלֹו֒ וַיֶּאֱסֹ֨ף סִיחֹ֜ן אֶת־כָּל־עַמֹּ֗ו וַיֵּצֵ֞א לִקְרַ֤את יִשְׂרָאֵל֙הַמִּדְבָּ֔רָה וַיָּבֹ֖א יָ֑הְצָה וַיִּלָּ֖חֶם בְּיִשְׂרָאֵֽל׃
24וַיַּכֵּ֥הוּ יִשְׂרָאֵ֖ל לְפִי־חָ֑רֶב וַיִּירַ֨שׁ אֶת־אַרְצֹ֜ו מֵֽאַרְנֹ֗ן עַד־יַבֹּק֙ עַד־בְּנֵ֣י עַמֹּ֔ון כִּ֣י עַ֔ז גְּב֖וּל בְּנֵ֥יעַמֹּֽון׃
25וַיִּקַּח֙ יִשְׂרָאֵ֔ל אֵ֥ת כָּל־הֶעָרִ֖ים הָאֵ֑לֶּה וַיֵּ֤שֶׁב יִשְׂרָאֵל֙ בְּכָל־עָרֵ֣י הָֽאֱמֹרִ֔י בְּחֶשְׁבֹּ֖ון וּבְכָל־בְּנֹתֶֽיהָ׃
26כִּ֣י חֶשְׁבֹּ֔ון עִ֗יר סִיחֹ֛ן מֶ֥לֶךְ הָאֱמֹרִ֖י הִ֑וא וְה֣וּא נִלְחַ֗ם בְּמֶ֤לֶךְ מֹואָב֙ הָֽרִאשֹׁ֔ון וַיִּקַּ֧חאֶת־כָּל־אַרְצֹ֛ו מִיָּדֹ֖ו עַד־אַרְנֹֽן׃
27עַל־כֵּ֛ן יֹאמְר֥וּ הַמֹּשְׁלִ֖ים בֹּ֣אוּ חֶשְׁבֹּ֑ון תִּבָּנֶ֥ה וְתִכֹּונֵ֖ן עִ֥יר סִיחֹֽון׃
28כִּי־אֵשׁ֙ יָֽצְאָ֣ה מֵֽחֶשְׁבֹּ֔ון לֶהָבָ֖ה מִקִּרְיַ֣ת סִיחֹ֑ן אָֽכְלָה֙ עָ֣ר מֹואָ֔ב בַּעֲלֵ֖י בָּמֹ֥ות אַרְנֹֽן׃
29אֹוי־לְךָ֣ מֹואָ֔ב אָבַ֖דְתָּ עַם־כְּמֹ֑ושׁ נָתַ֨ן בָּנָ֤יו פְּלֵיטִם֙ וּבְנֹתָ֣יו בַּשְּׁבִ֔ית לְמֶ֥לֶךְ אֱמֹרִ֖י סִיחֹֽון׃
30וַנִּירָ֛ם אָבַ֥ד חֶשְׁבֹּ֖ון עַד־דִּיבֹ֑ון וַנַּשִּׁ֣ים עַד־נֹ֔פַח אֲשֶׁ֖רׄ עַד־מֵֽידְבָֽא׃
31וַיֵּ֨שֶׁב֙ יִשְׂרָאֵ֔ל בְּאֶ֖רֶץ הָאֱמֹרִֽי׃
32וַיִּשְׁלַ֤ח מֹשֶׁה֙ לְרַגֵּ֣ל אֶת־יַעְזֵ֔ר וַֽיִּלְכְּד֖וּ בְּנֹתֶ֑יהָ וַיִּירֶשׁ אֶת־הָאֱמֹרִ֥י אֲשֶׁר־שָֽׁם׃
33וַיִּפְנוּ֙ וַֽיַּעֲל֔וּ דֶּ֖רֶךְ הַבָּשָׁ֑ן וַיֵּצֵ֣א עֹוג֩ מֶֽלֶךְ־הַבָּשָׁ֨ן לִקְרָאתָ֜ם ה֧וּא וְכָל־עַמֹּ֛ו לַמִּלְחָמָ֖ה אֶדְרֶֽעִי׃
34וַיֹּ֨אמֶר יְהוָ֤ה אֶל־מֹשֶׁה֙ אַל־תִּירָ֣א אֹתֹ֔ו כִּ֣י בְיָדְךָ֞ נָתַ֧תִּי אֹתֹ֛ו וְאֶת־כָּל־עַמֹּ֖ו וְאֶת־אַרְצֹ֑ו וְעָשִׂ֣יתָלֹּ֔ו כַּאֲשֶׁ֣ר עָשִׂ֗יתָ לְסִיחֹן֙ מֶ֣לֶךְ הָֽאֱמֹרִ֔י אֲשֶׁ֥ר יֹושֵׁ֖ב בְּחֶשְׁבֹּֽון׃
35וַיַּכּ֨וּ אֹתֹ֤ו וְאֶת־בָּנָיו֙ וְאֶת־כָּל־עַמֹּ֔ו עַד־בִּלְתִּ֥י הִשְׁאִֽיר־לֹ֖ו שָׂרִ֑יד וַיִּֽירְשׁ֖וּ אֶת־אַרְצֹֽו׃